Pravilno blanjanje: Neka frca iverje!
Blanjanje je, baš kao bušenje ili piljenje, tehnika obrade drva koja se koristi za ravnanje i glačanje površina. Danas se ti koraci izvode ne samo ručnim, već i modernim električnim blanjalicama.
Ovaj članak donosi ti praktične savjete, detaljne upute za blanjanje i odgovore na česta pitanja, tako da budeš spreman za svaki izazov. Želiš li pravilno podesiti nož blanjalice ili ga naoštriti za najbolje rezultate? Pogledaj naše ostale članke o blanjanju!

Blanjalica: Definicija
Blanjalica (ili blanja) je alat koji se koristi za skidanje tankih slojeva (iverja) s površine nekog materijala. Pomoću nje možeš, na primjer, blanjati različite vrste drva, smanjiti debljinu daske ili zagladiti grubu površinu. Postoje tri osnovne vrste blanjalica: drvene, metalne i električne.
Sve imaju sljedeće osnovne dijelove:
- Tijelo blanjalice: Donji, ravni dio (potplat) klizi po površini i vodi nož koji skida iverje.
- Nož ili oštrica: Reže materijal i stvara iverje.
- Mehanizam za stezanje: Drži nož čvrsto na mjestu.
Drvene i metalne blanjalice su ručni alati. Važno je znati da njihovo ime ne dolazi od materijala koji obrađuju, već od materijala od kojeg je napravljeno njihovo tijelo. Drvena blanjalica ima drveno tijelo, dok je tijelo metalne blanjalice izrađeno od čelika. Električnu blanjalicu pokreće motor i radi slično kao glodalica. Ima jedan ili više rotirajućih noževa koji brzo i precizno uklanjaju materijal. Sve tri vrste idealne su za poslove blanjanja.
Savjet
Ručnu blanju koristi za finu i preciznu obradu drva, primjerice kod izrade namještaja. S druge strane, električna blanja idealna je za grublje radove, poput blanjanja dasaka i podnih obloga.
4 savjeta za pravilno blanjanje
Uz nekoliko savjeta i trikova, lako ćeš obraditi različite vrste drva, bilo da koristiš ručnu ili električnu blanjalicu.

Savjet 1: Provjeri svoj alat
Oštri noževi blanjalice ključni su za dobar rezultat. Oni osiguravaju da se godovi drva precizno režu, a ne trgaju. Zato, čim primijetiš da alat ne radi glatko, trebaš provjeriti nož. Ako je nož tup, trebaš ga ponovno naoštriti. Za to je najbolji kombinirani brusni kamen granulacije od 1000 do 6000.
Električne blanjalice obično imaju izmjenjive noževe koje možeš jednostavno okrenuti kada se jedna strana istupi. Takvi se noževi ne oštre, već se zamjenjuju novima kada se obje strane potroše.
Savjet 2: Odaberi kut rezanja koji odgovara materijalu
Kut rezanja je kut između noža blanjalice i površine drva. Prilikom blanjanja, trebaš ga prilagoditi ovisno o vrsti drva koju obrađuješ:
Vrsta drveta | Kut |
|---|---|
Meko drvo | 35°-45° |
Tvrdo drvo | 40°-55° |
Tropsko drvo | 50°-65° |

Savjet 3: Nemoj skidati previše materijala odjednom
Da bi dobio ravnu površinu, nemoj skidati previše materijala odjednom. Nož blanjalice postavi na manju dubinu, otprilike 1,5 mm. Površinu obradi u nekoliko prolaza kako bi postigao najbolji rezultat. Veće dubine, od 2,0 do 3,0 mm, korisne su za skošenje (obaranje) rubova.
Savjet 4: Pravilno vodi blanjalicu
Prilikom blanjanja ne rade samo tvoje ruke, već cijelo tijelo. Čvrst stav sa strane radnog stola pomaže ti da razviješ snagu. Sa svakim pokretom, njiši se cijelim tijelom. Na početku pokreta, blanjalicu vodi s laganim pritiskom. Pritisak pojačaj tek na kraju poteza.
Pitanja i odgovori
Kod korištenja ručne blanje, ispravna tehnika je ključna. Iako ćeš uložiti više truda i vremena nego s električnom blanjom, završna obrada površine bit će bolja. S električnom blanjom ćeš znatno brže obraditi velike površine, ali je završna obrada općenito manje precizna. Uz to, ako ju ne koristiš pravilno, na površini se mogu pojaviti sitne linije, takozvani tragovi blanjanja.
Za razliku od alata za brušenje, blanjalica svojim oštrim nožem skida površinu drva sloj po sloj. Brusilice, s druge strane, uklanjaju materijal trenjem pomoću sitnih zrnaca na brusnom papiru. Ta je razlika posebno vidljiva kada drvo premazuješ sredstvima na bazi vode, poput lazura ili lakova. Blanjane površine imaju sjajan i gladak izgled, dok brušene površine izgledaju mat. Ipak, ako trebaš što brže obraditi velike površine, onda je bolje koristiti električnu brusilicu.
Idealno je da uvijek blanjaš u smjeru godova kako bi dobio što glađu i sjajniju površinu. Međutim, drvo je prirodni materijal i smjer godova se može mijenjati, posebno kod dijelova s kvrgama. Zato je dobro da na početku napraviš probni potez kako bi odredio pravi smjer. Ako primijetiš da se drvo počinje trgati, promijeni smjer blanjanja. U težim slučajevima možeš pokušati i s blanjanjem ukoso na smjer godova.
Blanjalica ti može poslužiti za razne zadatke. Na primjer, za:
- Skošenje rubova: Za obaranje i zaobljivanje bridova
- Izradu utora (falcanje): Za izradu stepenastih utora, npr. kod spajanja elemenata pri izradi namještaja
- Prilagođavanje: Za skraćivanje i podešavanje namještaja, prozora ili vrata koja zapinju.
- Poravnavanje: Za ravnanje iskrivljenog drva, npr. kod ladica koje se teško zatvaraju.
Bez obzira na to što radiš, pazi da ti je nož blanjalice uvijek oštar kako bi izbjegao trganje i oštećivanje drva.
Zaključak
Blanjanje je stvar vježbe – što više vježbaš, rezultati su bolji. Rad s ručnom blanjom zahtijeva više prakse nego rad s električnom, koja ti omogućuje da brzo i učinkovito obradiš velike površine. Zato je za svakog 'uradi sam' majstora dobra ideja u kutiji s alatom imati i malu ručnu blanju i praktičnu električnu blanju.

