Sadnja vrta: ovo je važno
Ispravna sadnja i njega vrtnih biljaka zahtijeva malo posla. Ali ako se zadovolje osnovni zahtjevi i redovito provode određene aktivnosti, ništa ne stoji na putu živopisnom, zdravom vrtu.
Sadržaj
Osnovni zahtjevi
Prije nego počnete njegovati i saditi svoje vrtne biljke, morate utvrditi kakvi su uvjeti u vašem vrtu. Jer svaka biljka ima različite zahtjeve u pogledu tla, svjetla i klime. I odabir vrtlarske opreme i alata također je faktor koji utječe na sadnju vrta.
Tlo
Ono što se obično naziva tlom zapravo uključuje mnogo različitih vrsta tla. Tlo se razlikuje po svom sastavu, gustoći hranjivih tvari i pH vrijednosti. Pravo tlo ključno je za dobar rast biljaka: ono daje potporu njihovim korijenima i osigurava im sve potrebne hranjive tvari.
Tlo se može grubo podijeliti u tri kategorije:
Pjeskovito tlo je lagano i propusno. Brzo se suši i slabo zadržava hranjive tvari. Nije prikladan za osobito žedne biljke i teške hranilice.
Glineno tlo smatra se idealnim vrtnim tlom. Dobro skladišti vodu i hranjive tvari, a istovremeno nije previše propusna.
Glineno tlo ima još veći potencijal skladištenja vode i hranjivih tvari. Međutim, obično je toliko gust i težak da je rizik od nataloženja povećan.
Drugi pokazatelj kvalitete tla je njegova pH vrijednost. Može se jednostavno izmjeriti odgovarajućim testom u specijaliziranoj trgovini. pH vrijednost od 0 označava izrazito kiselo tlo, visoke pH vrijednosti ukazuju na alkalno tlo.
Kisela tla obično sadrže mnogo humusa, a time i hranjiva. Međutim, sadržaj vapna je prilično nizak.
Alkalna tla sadrže više vapna.
Određivanje pH vrijednosti stoga može pružiti informaciju o tome treba li tlo dodatno kalcificirati. Jer previše vapna sprječava apsorpciju hranjivih tvari. Za većinu biljaka idealna je pH vrijednost između 6 i 7.
Svako tlo može se poboljšati dodavanjem odgovarajućih tvari poput vapna, pijeska ili komposta. Specijalizirani trgovci nude posebne mješavine tla za mnoge biljke, poput ruža ili rajčica, koje su precizno prilagođene potrebama biljaka.
Vrtni pribor
Prava vrtlarska oprema i alati čine sadnju i održavanje vrta mnogo lakšim. Ako želite kupiti veću opremu kao što su kosilice, škare za živicu ili motorne pile, prvo razmislite o tome gdje ih možete pohraniti. U velikim vrtovima, spremište za alat ili vrtna kućica mogu biti od velike koristi.
Za vrtove u kojima se uglavnom sade gredice i manje grmlje, dovoljna je mala osnovna oprema. Za osnovne radove dovoljne su vrtne škare, ručna lopata, grablje i kantica za zalijevanje.
Klima
Temperatura i vlaga određuju koje biljke mogu rasti u vrtu i kada. Prava temperatura tla posebno je važna za sjetvu ili sadnju prethodno uzgojenih biljaka. Mnoge mlade biljke ne podnose mraz; nježno korijenje odmah umire. Nakon sredine svibnja mraz se više ne očekuje pa se većina biljnih vrsta može saditi u zemlju najkasnije tada.
U stakleniku su temperature stalno više, pa su sjetva, klijanje i vrijeme berbe često ranije ili kraće nego što je navedeno u kalendaru sadnje.
Svjetlosni uvjeti
Mjesta za vrtno bilje mogu se grubo podijeliti u tri kategorije: sunčana, djelomično zasjenjena i sjenovita. Različite vrste zahtijevaju različite količine sunčeve svjetlosti za zdrav rast. Rajčice neće dati bujne plodove u sjenovitom području, dok će kupus i salata uspijevati i bez puno sunca.
Stoga pri projektiranju svog vrta obratite pozornost na to kako se svjetlosni uvjeti mijenjaju tijekom dana i koje će drveće ili grmlje u bliskoj budućnosti bacati veće sjene kako budu rasli.
Zaštita bilja
Za zaštitu vrtnih biljaka od štetnika, korova i bolesti mogu se poduzeti razne mjere. Preventivne mjere uključuju, na primjer, pametno zasađene mješovite usjeve, poštivanje plodoreda i redovitu obradu tla. Pravilna njega je također ključna: na primjer, vlažno lišće biljaka rajčice i jagode osjetljivije je na bolesti i gljivice. Stoga ih nikada ne treba zalijevati odozgo, nego uvijek izravno na korijenovu balu. Ako je već prekasno za preventivne mjere, izravne mjere poput primjene pesticida, postavljanja zamki za štetočine ili uklanjanja korova mogu ograničiti štetu.
Zadaci u radu s vrtnim biljkama
Nakon što se stvore savršeni uvjeti za sadnju, vrtlarstvo zaista može početi. Ovisno o vrsti biljke, godišnjem dobu i osobnim preferencijama, pojavljuju se različiti zadaci.
Mlade biljke uzgojene u zatvorenom prostoru ili u stakleniku ne smiju se iznenada stavljati na otvoreno. I previše sunca i preniske temperature bili bi preveliki šok – biljka ne bi preživjela. Stoga se uzgoj mora polako kaliti
Očvrsnuti
Na primjer, umjesto da se presadnice rajčice odmah posade na sunčanom povrtnjaku, posude s mladim biljkama najprije se stave na djelomično zasjenjeno mjesto zaštićeno od vjetra kako bi se mogle polako aklimatizirati. Ako noću padne mraz, lonce i kace treba vratiti unutra.
Rastući izdanci
Neke se biljke ne razmnožavaju raspršivanjem sjemena. Umjesto toga nastaju izdanci koji se mogu odvojiti od matične biljke i kasnije živjeti kao samostalne biljke. Za uzgoj izdanaka reže se takozvana reznica i sadi u posudu sa zemljom za posude. Nakon otprilike dva tjedna, reznica se može presaditi ili izložiti. Biljke koje se mogu brzo i jednostavno razmnožavati reznicama uključuju:
- kupine
- krastavci
- Maline
- stariji
- zelena salata i janjetina
- lavanda
- paprika
- ruže
- špinat
- timijan
Gnojenje
Vrtne biljke nakon određenog vremena izvuku hranjive tvari koje se nalaze u zemlji. Iz tog razloga i najbogatije tlo redovito treba gnojiti, osobito ako su u njemu posađene biljke koje jako crpe hranjive tvari iz tla. Hoćete li pritom koristiti umjetno proizvedena mineralna gnojiva ili organska gnojiva poput komposta ili stajski gnoj, pitanje je osobnih preferencija i konkretne potrebe za hranjivim tvarima. Mineralna gnojiva dostupna su kao univerzalna gnojiva koja sadrže sve hranjive tvari i elemente u tragovima te kao pojedinačna gnojiva koja donose samo određene tvari.
Zalijevanje
Navodnjavanje vrta osobito je važno tijekom ljetnog razdoblja. Načelno se preporučuje zalijevanje rano ujutro jer će voda zbog nižih temperatura sporije isparavati, dok je istovremeno manja opasnost da se biljke ne sprže. Hoćete li za zalijevanje koristiti kantu, vrtno crijevo ili neki drugi sustav, ovisi o veličini površine koju treba navodnjavati i samoj vegetaciji.
Zalijevanje biljki tijekom godišnjeg odmora
Ako nema susjeda u blizini koji bi za vrijeme dok ste vi na putu vodili brigu o navodnjavanju vrta, onda je automatski sustav za navodnjavanje dobro rješenje. Računala za navodnjavanje ili timeri se spoje na prskalice za travnjak ili crijeva za navodnjavanje kap po kap kako bi se navodnjavanje potpuno automatski odvijalo u planirano vrijeme.
Pikiranje
Ako presadnice uzgajate u stanu ili stakleniku, prije nego ih presadite u gredicu ili teglu, obavezno ih morate pikirati. Prilikom pikiranja se brojne presadnice odvajaju jedna od druge iz posude za uzgoj te se zasebno sade u tegle. To je potrebno kako bi se krhke biljke mogle bolje razvijati i kako bi dovoljno ojačale za završno presađivanje. Za pikiranje će dobro doći štap ili vilica za pikiranje.
Orezivanje
Stabla, živicu i grmove redovito treba orezivati kako bi zadržali svoj oblik, mogli zdravo rasti i u slučaju stabala i grmova s voćkama, mogli proizvesti dobar urod. Kod odlučivanja o pravom trenutku orezivanja biljki pomoći će kalendar rezidbe. Tako bi se, primjerice, orezivanje stabala jabuke trebalo izvoditi zimi, a proljeće je idealno vrijeme za orezivanje ruža.
Sadnja i sjetva
Kod presađivanja uzgojenih presadnica i sijanja sjemena ključan je pravi trenutak. Ako prerano presadite ili posijete, mladi izdanci će vjerojatno zbog mraza ili nedostatka sunčeve svjetlosti odumrijeti. Ako zakasnite sa sadnjom i sjetvom, biljke neće imati dovoljno vremena da se u potpunosti razviju. Posljedica će biti nedovoljno razvijeni cvjetovi i slaba ili nepostojeća žetva. Pogled u kalendar sadnje pomoći će vam da odredite pravi trenutak za sijanje ili sadnju.
Podupiranje
Biljke sa slabim stabljikama i one koje rastu iznimno u visinu trebaju potporu ili pomoć za penjanje kako se ne bi savile ili odlomile pod vlastitom težinom. U tu skupinu spadaju npr. rajčice, maline ili hortenzije. Podupirači se jednostavno zabodu u tlo te se još mlade biljke pričvrste za njih pomoću konopa ili traka. Važno: Način pričvršćivanja mora biti takav da ne ometa rast biljke i da se ne ureže u stabljike. Kao podupirače se mogu koristiti već izrađena pomagala za penjanje od različitih šipki ili vlastite konstrukcije od drva, metala ili plastike.
Prezimljavanje
Kako bi višegodišnje biljke preživjele hladno godišnje doba i u idućoj sezoni ponovo procvale, moraju se osigurati pravi uvjeti za prezimljivanje. Egzotične biljke koje izvorno potječu iz toplijih krajeva, obavezno se moraju smjestiti u unutrašnjost kuće jer na niskim temperaturama neće preživjeti. Primjer za takve biljke su stabla limuna i oleandar. Druge biljke su manje osjetljive. Kod ruža je dovoljno biljke zamotati u lanene ili jutene vreće. Rododendron, primjerice, čak može preživjeti zimu bez ikakvog pokrivanja. Gomoljaste biljke poput dalija i amarilisa se u idealnom slučaju iskopaju te se gomolji čuvaju unutar kuće na hladnom i suhom mjestu.
Presađivanje
Biljke u posudama i teglama se redovito moraju presađivati kako bi mogle nastaviti rasti. Ako je posuda premala ili su potrošene hranjive tvari iz zemlje, vrijeme je presađivanje u drugu posudu. Idealno je da sljedeća posuda bude 2 do 5 cm veća od prethodne posude. Koliko često treba presađivati u novu posudu, ovisi o vrsti biljke i njezinom stanju. Međutim, kod nijedne vrste nije potrebno presađivati biljku u novu posudu više od jednom godišnje.
Kalemljenje
Kod kalemljenja biljki cilj je objediniti prednosti dviju biljki i tako stvoriti hibrid od dvije iste (npr. stablo jabuke i stablo jabuke) ili dvije srodne vrste (npr. stablo jabuke i stablo kruške). Važno je napomenuti da se kod kalemljenja ne uzgajaju nove vrste biljki. Stabla voćki, rajčice i ruže posebno su prikladne za kalemljenje. Za to se grana ili pupoljak jedne biljke pričvrsti za deblo ili granu druge biljke. Na taj se način, primjerice, stablo trešnje sa slabim korijenjem može poboljšati kalemljenjem sa stablom trešnje s jakim korijenjem.
Uzgoj
Za razliku od kalemljenja, kod uzgoja se radi o svjesnom izboru i križanju dviju individualnih biljki (parentalna generacija) s ciljem da se stvore genetski poboljšane verzije koje će se zatim množiti (filijalna generacija). Najjednostavniji način uzgoja je selektivni uzgoj kod kojeg se jednostavno dalje sade biljke sa željenim svojstvima koje se dalje prirodno razmnožavaju, dok se one biljke s neželjenim svojstvima uklanjaju.
Sadnja lukovica
Mnoge omiljene vrste cvijeća se ne sijaju, nego se u vrtu sade u obliku lukovica. Kada je pravi trenutak za sadnju lukovica, ovisi o vrsti cvijeća. Lukovice koje su optorne na zimu i trebaju cvjetati u proljeće se sade u jesen. Vrste koje su osjetljive na zimske uvjete trebalo bi posaditi tek u proljeće. Vrste koje su otporne na zimu su npr. šafrani, tulipani i narcisi. Kod begonija, dalija i gladiola trebalo bi pričekati do kraja ožujka sa sadnjom.