Vaš internet preglednik nije podržan.
Za ispravan prikaz web stranice koristite jedan od sljedećih internet preglednika.PažnjaMolimo vas ažurirajte svoj preglednik, ako nastavite s ovim internet preglednikom, vaše iskustvo pregledavanja web stranice neće biti zadovoljavajuće.

    Vulvodinija ─ uzroci, simptomi i liječenje

    Neugodni simptomi u predjelu vulve mogu se pojaviti kao posljedica raznih stanja, a koja nisu posljedica uobičajnih genitalnih problema.


    Vulvodinija je pojava bolnosti u području vanjskog spolovila ili na ulazu u rodnicu. Uglavnom je nepoznatog uzroka, što otežava njeno liječenje. Kako je praćena bolnim spolnim odnosima, uvelike utječe na kvalitetu života žene. Oko 7% do 16% žena ima ovaj problem, češće u dobi između 20. i 60. godine života.

    Što je vulvodinija?

    Vulvodinija je pojava bolnosti u području vanjskog spolovila (vulve) i ulaza u rodnicu koja traje najmanje tri mjeseca, što je svrstava u grupu kroničnih bolesti. Bolnost ili nelagoda može biti različitog intenziteta i može biti prisutna u slučaju određenih aktivnosti (npr. dugotrajno sjedenje) ili prilikom dodira i obično bez jasnih znakova uzroka.

    Izolirana vulvodinija:

    • bolnost u pojedinim točkama ili manjim dijelovima vanjskog spolovila
    • bolnost samo u području klitorisa
    • bolnost samo u užem području ulaza u rodnicu
    • bolnost u području izlaza mokraćne cijevi…

    Generalizirana vulvodinija:

    • obuhvaća veće područje velikih i malih usana te ulaza u rodnicu.

    Razlika između vulvodinije i dispaneurije

    Osnovna razlika između vulvodinije i dispareunije (bolni spolni odnosi) je u tome što simptomi vulvodinije mogu biti u stanju mirovanja ili tijekom dugotrajnog sjedenja, dok se kod dispareunije simptomi boli, peckanja ili nelagode javljaju tijekom spolnog odnosa.

    Uzroci vulvodinije

    Kako je često nepoznat razlog nastanka vulvodinije,tako je i širok popis mogućih razloga koje je nekada teško dokazati pretragama. Kao najčešći razlog nastanka vulvodinije navode se:

    • učestale i dugotrajne infekcije spolovila tijekom kojih je došlo do kroničnih promjena kože ili oštećenja živaca koji inerviraju područje vanjskog spolovila
    • oštećenja mišića dna zdjelice — promjenom anatomije i slabošću mišića dna zdjelice, a radi oštećenja živaca koji inerviraju dno zdjelice i vanjsko spolovilo te poremećenih anatomskih odnosa organa dna zdjelice, može se javiti vulvodinija
    • oštećenja živaca koji nerviraju područje vanjskog spolovila uslijed trauma, operacija, deformiteta kralježnice ili upalnih promjena živaca
    • nešto je češća kod žena s bolestima: debelog crijeva – iritabilni kolon, fibromialgijom (kronična bolest praćena bolovima u različitim dijelovima tijela, umorom, promjenama raspoloženja …), intersticijski cistitis (kronična neupalna bolest stijenke mokraćnog mjehura)
    • ponekad su uočeni i genetski uzročnici unutar obitelji
    • hormonalne promjene koje mogu utjecati na kvalitetu kože i sluznice rodnice.

    Simptomi vulvodinije

    Najčešći simptomi vulvodinije su:

    • peckanje
    • iritacija
    • osjećaj nelagode i pritiska u području vulve
    • bol različitog inteziteta, a koja može biti i oštra poput rezanja nožem
    • simptomi su prisutni i tijekom spolnog odnosa.


    Karakteristika tih simptoma je da:


    • započinju nepredvidljivo i traju nekoliko mjeseci
    • započinju iznenada bez jasnog razloga
    • mogu se pojaviti prilikom dodira određenog područja vanjskog spolovila, prilikom umetanja tampona, trčanja, dugotrajnog sjedenja…

    Dijagnoza vulvodinije

    Postavljanje dijagnoze vulvodinije je dugotrajan i ne tako lagan postupak. Uglavnom se svodi na isključivanje svih drugih mogućih uzroka koji dovode do simptoma sličnih vulvodiniji:

    • isključivanje infektivnih upala vanjskog spolovila, mokraćnog mjehura
    • isključivanje neuroloških bolesti
    • isključivanje malignih bolesti dna zdjelice ili vanjskog spolovila.

    Kada se isključe drugi mogući uzroci bolnosti u području vanjskog spolovila, ginekološkim pregledom se dobiva:

    • uvid u stanje mišića dna zdjelice
    • isključuju se vaginalne infekcije ili alergijske reakcije vanjskog spolovila
    • prilikom pritiska na određene dijelove vanjskog spolovila vatiranim štapićem, žena će se žaliti na bolnost u dodirnutoj točki
    • vulvoskopija – pregled uz povećanje (poput kolposkopije) kojom se detektiraju promjene vanjskog spolovila koje mogu imati slične simptome.

    Liječenje vulvodinije

    Kako je otežano postavljanje dijagnoze vulvodinije, tako je i uspješnost liječenja vulvodinije manja i često je kombinacija više postupaka u traženju najučinkovitije.

    • Primjena analgetika, antidepresiva, anksiolitika.
    • Psihološka pomoć u stavu prema boli i pokušaju prihvaćanja novonastale situacije.
    • Fizikalna terapija i vježbe za mišiće dna zdjelice.
    • Lokalna primjena faktora rasta (PRP metoda), kao i primjena lasera za pomlađivanje rodnice dovodi do određenih poboljšanja.
    • Lokalna primjena estrogenskih krema sa nižim koncentracijama hormona.
    • Operacijsko odstranjivanje bolnog dijela vanjskog spolovila – vrlo rijetko.


    Vulvodinija je kronična i neugodna bolest zbog otežanog dijagnosticiranja i još nedovoljno jasnog pristupa liječenju simptoma. Može bitno utjecati na kvalitetu života žene i njen psihički status. U svakom slučaju, ako primijetite moguće naznake da se radi o vulvodiniji, potrebno je na vrijeme se javiti liječniku kako bi se započelo s potrebnom obradom te kako bi započelo liječenje kojim će se umanjiti simptomi vulvodinije.



    Članak napisao:

    Duško Pall, dr. med.

    specijalist ginekologije i opstetricije, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Od 2002-2006.g. je na specijalizaciji iz ginekologije i opstetricije u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom specijalizacije polaže poslijediplomski tečaj endoskopske ginekološke kirurgije (laparoskopija, histeroskopija) Ian Donald, poslijediplomski tečaj ginekološko opstetričkog ultrazvuka u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, te poslijediplomski tečaj kolposkopije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu. Od 2006. do 2015. godine radi u Općoj bolnici Ogulin i Općoj bolnici Karlovac na Odjelu ginekologije i opstetricije kao specijalist. Od kraja 2015. god. zaposlenik je Doma zdravlja Zagreb Zapad u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u ambulanti na Srednjacima. Početkom 2019. stiče naziv užeg specijalista fetalne medicine i opstetricije. Kao vanjski suradnik trenutno radi u Poliklinici Gemini Plus kao i Specijalnoj bolnici Podobnik u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na međunarodnim i domaćim kongresima kao i na tečajevima trajnog usavršavanja liječnika.